|
|
| lipanj, 2008 | > | |||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | ||||||
| 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 |
| 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 | 15 |
| 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 | 22 |
| 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 | 29 |
| 30 | ||||||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
Ovo je blog od Daniela Kikija i Mie.
Tu pisemo o zivotinjama,sumama,vodama....
Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV
Blog.hr
Blog servis
Forum.hr
Monitor.hr
Rea roman
Ovo je blog od Ree ona pise roman slicno ko i mi samo o 8.b raz.i o ekipi koja se druzi u privatnom zivotu
Ptice: Ukupno je zabiljezeno 220 vrsta ptica u rezervatu. Neke od vrsta gnjezdarica u rezervatu su:Mali gnjurac, Mali vranac, Vodeni bik, Čapljica , Gak, Mala bijela čaplja,Velika bijela čaplja,Crvena čaplja, Bijela roda, Crna roda, Kašičar, Ridjoglava patka, Patka njorka, Orao belorepan, Orao kliktaš, Eja močvarica, Osičar, Jastreb, Lastavičar, Stepski soko, Barski petlić, Sivi barski petlić, Grlica, Kukavica, Kukuvica, Utina - Mala ušara,Kukumavka, Pčelarica, Zelena žuna, Seoski dijetlić, Mali dijetlić, Srednji dijetlić, Vijoglava, Crna crvenorepka, Cvrcić potočar, Obični cvrcić, Veliki trstenjak, Žuti voljić, Bijelovrata muharica, Senica vuga, Dugokljuni puzić, Rusi svračak, Zlatna vuga, Žutarica, Batokljun, Barska strnadica, Crnogrla strnadica, Velika strnadica.
Vodozemci: Šareni daždevnjak, Podunavski mrmoljak, Mali mrmoljak, Obična češnjarka, Velika krastača, Zelena krastača, Crventrbi mukač, Gatalinka, Šumska žaba, Grčka žaba, Velika zelena žaba, Zelena žaba.
Ribe:Zabiljezeno je 16 vrsta riba od kojih su neke: Crvenperka (Scardinius erythrophthalmus), Kesega (Abramis ballerus), Šaran (Cyprinus carpio), Linjak (Tinca tinca), Crnooka deverika (Abramis sapa), Gavčica (Rhodeus sericeus), Karaš (Carassius carassius), Čikov (Misgurnus fossilis), Štuka (Esox lucius) i Som (Silurus glanis).
Sisari: 50 vrsta nastanjuje rezervat i neke od njih su: Puh, Vodena voluharica, Zec, Jež, Divlja mačka, Evropski tvor, Vidra, Evropski Dabar, Kuna belica, Šakal, Divlja svinja i Srna.
Gmizavci: Barska kornnjača, Zelembać, Livadski gušter, Zidni gušter, Sljepić, Stepski smuk, Smuk, Ribarica, Bjelouska, Smukulja, Šarka.
PLANINSKE
CRNOGORICNE SUME
Slicni uvjeti kakvi vladaju na sjvernom dijelu Zemljine kugle,vladaju i visoko u planinama.Klima je tamo hladna s dugim,snjeznim zimama pa su i u tim podrucjima razvijene crnogoricne sume.U njima ce obitavati mnoge iste ili slicne vrste kao i u tunduri.Naime,tijekom ledenih doba te su plnine bile pod ledom,a susjedne su nizine ili takoder bile prekrivene ledom ili su trpjele ostre zime.kad je klima postala toplija,a ledeni se pokrov otopio,zivotinje prilagodene hladnoj klimi povukle su se dalje na sjever i vise u planine te su se na tim na tim mjestima zadrzale do danas.
STANICA
Osnovno jedinica građe svih živih bića je stanica.
Od otprilike 3000 vrsta zmija koliko danas živi na Zemlji za čovjeka je opasno 10 - 12% (300 - 360 vrsta), a nekoliko stotina vrsta je otrovno, ali neškodljivo za čovjeka. Pošto zmije, kao i ostali gmazovi, ne mogu regulirati vlastitu tjelesnu temperaturu, najbrojnije su u tropskim i suptropskim područjima gdje najniža zimska temperatura ne pada ispod 18 stupnjeva Celzija. Zanimljivo je da na svakom kontinentu broj vrsta zmija neotrovnica premašuje broj vrsta otrovnica. Izuzetak je Australija gdje je broj vrsta otrovnica daleko veći nego neotrovnica. Osim toga, u Australiji žive zmije čiji se otrov smatra najtoksičnijim među svim zmijama.
Ovisno o vrsti, ljutice su duge od 30 cm pa do preko 2 metra. Najviše vrsta ljutica je u potporodici pravih ljutica i jamičarki. U potporodicu jamičarki su i čegrtuše, ili zvečarke. Jamičarke imaju, za razliku od pravih ljutica, jamice smještene između očiju i nosnica koje su organ za otkrivanje izvora topline u okolini. Ovaj organ im omogućuje određivanje smjera i izvora topline. Ljutice su, u pravilu, aktivne u sumrak i noću.
Tijelo ljutica je zbijeno, i djeluje masivno, a uočljiv je kratak rep i trokutasta, vidno od tijela vratom odvojena glava. Prekrivene su hrapavim, međusobno preklopljenim ljuskama. Oči ljutica imaju najčešće okomito procijepljene zjenice elipsastog oblika.
Kod većine vrsta (ovoviviparnost) jaja sazrijevaju u tijelu majke, tako da mladunci odmah, po izlasku jaja iz ženke, probijaju mekanu ovojnicu i sposobni su za samostalni život. U tom razdoblju, ženke se izlažu suncu više nego inače, što ubrzava proces sazrijevanja jaja. Ljutice se uglavnom pare svake dvije a nekad i tri godine. No, neke vrste polažu jaja (oviparnost). Broj jaja se kod tih vrsta može kretati od samo jednog, pa do oko 100.
Ljutica
RED PORODICA
Glodavci Vjeverice
Kada se letece vjeverice penju po drvecu, izgledaju poput svih ostalih malih glodavaca,ali kada lete od stabla do stabla,cine to gracioznoscu ptice.
Leteca vjeverica ne leti u pravom smislu.
Ona se ne moze poput ptice kretati u veslajucem letu,ali moze savladati velike udaljenosti jedrenjem sa stabla na stablo zahvaljujuci zategnutoj,
krznom letecoj opni.
Sjeverno Americka vjeverica zivi visoko na stablima spretno koristeci svoju sposobnost.
Leteca vjeverica(dole)
Mlade
letece vjeverice
u prvim su
tjednima
zivota gole, ali
su njihove
letece opne vec
dobro razvi-
jene.
Nocu leteca vjeverica napusta svoju duplju u drvetu i krece u potragu za hranu.
RED PORODICA
Glodavci Vjeverice
Siva je vjeverica uvedena u Englesku kao ukras gradskih parkova.To je ljupko stvorenje sve omiljenije medu ljudima iako ostecuje drvece.
Siva vjeverica je uobicajen prizor u engleskim gradovima.U englesku je donesena u 19.st. iz Sjeverne Amerike.Do danas se toliko rasprostranila da je njezina populacija mnogo veca od populacije starosjedilaca-obicne vjeverice.
Sive vjeverice najvise vole ljesnake i zir koji lome ostrim zubima
Jeste li znali?
Siva vjeverica moze skakati na udaljenost vecu od sest metara.
Siva vjeverica gradi svoja gnijezda i u kucama.
Muzjak sive vjeverice moze s udaljenosti od jednog kilometra nanjusiti zenku koja je spremna na parenje.
Kada ide spavati, vjeverica smota rep oko tijela, te se njime donekle koristi kao pokrivacem.
Ovo je ptica stanarica koja najcesce zivi u crnogoricnim sumama,a dolazi i u bjelogoricnim te mijesanim sumama,vocnjacima,parkovima i velikim vrtovima .Ima kratke noge s dugim prstima od kojih su dva okrenuta prema naprijet a dva prema nazat (vecina ptica ima 3 prsta usmjerena prema naprijed,a jedan prema nazat)Zahvaljujuci polozaju prstiju te tvrdim perima u repu,vjesto se penje po stablima.Snaznim kljunom busi koru drveca,te dugim ljepljivim jezikom s kukicama ispod nje izvlaci licinke kukaca kojim se hrani.Osim toga jede plodove,bobice,sok drveca,odrasle kukce i mladunce drugih ptica.Gnijezdi se u dupljama drveca koji sama izbudi pa se na pocetku seyone gnjezdjenja cesto mogu cuti glasni bubljeveti udarci kljuna o stablo.Zenka u gnjezdu snese 6 bijelih jaja,na kojim cesce sjedi muzjak.O mladima pticima se brinu i buzijak i zenka.
RASPROSTRANJENOST:Europa,Azija,sjeverna Afrika
Ova mala ptica zivi u svijetlim bjelogoricnim sumama s grmljem te u sikarama,zivicama,parkovima i vrtovima.Zivahan je te stalno skakuce po grumlju i tlu,gdje trazi hranu - kukce,gujavice i puzeve. Muzijaci se glasaju izuzetno lijepim pjevom pa se smatra da je slavuj jedan od najboljih pjevaca medju pticama .Pjevaju i danju i nocu ,s tim da nocu muzijaci pjevom privlace zenke, dok pjevanjem u zoru obiljezavaju teritorij .Zive samostalno , a gnijezdo
od mahovine i slame grade u grmlju ,uz tlo.Potkraj proljeca zenka u njega snese najcesce 5 maslinastozelenih , pjegavih jaja , na kojima ona i sjedi,dokmlade prehranjuju oba roditelja. Slavuja se tesko moze opaziti u prirodi ,obicno ga se vidi jedino kako ulijece u grmlje cesto se cuje njegov pjev. On je ptica selica,a zimu provodi u juznoj Africi.
Veliki visinski raspon (20 - 1660 m) i razlicitost stanista uvjetuje faunisticko bogatstvo Paklenice. Na tom podrucju nalazimo velik broj mediteranskih vrsta koje se visoko uspinju, kao i velik broj vrsta kojima je podrucje Nacionalnog parka donja granica rasprostiranja. Takoder nalazimo i neke specificne vrste faune, vezane za odredena stanista.
RASPROSTRANJENOST:Europa,sjeverna Afrika i Azija
Mrki medvjed je velika i snazna zivotinja .Tjelo mu je gustom smedom dlakom ,a na prstima ima debele,tupe pandze koje nemoze uvuci .Muzijaci su veci od zenki,a mogu biti teski vise od 600 kg.Nekad je mrki medvjed bio sirok rasprostranjen,a danas zivi u pustim,planinskim,sumovitim,predjelima uglavnom je to nocna zivotinja koja zivi osamljeno moze uspravno stajati na straznjim nogama kako bi uoci opasnosti ili hranu.On je svezder i najvise se hrani biljnom hranom(sumskim plodovima i korijenjem iskapa dugim pandzama),ali jede i meso kad god kad got mu je dostupno.Moze trcati i penjati se po stablima.Tjekom zime i do 6 mjeseci miruje u brlogu.U rano proljece zenka koti do 4 mladunca koja s sobom vodi parem jos dvije godine.Prem da mrki medvjed nema prirodnih neprijatelja,to je rijetka i ugrozena zivotinja prorijedjena lovom
RASPROSTRANJENOST:Sjeverna Amerika.Europa,Azija
Sumska zaba
Sumska zaba je jedina zaba koja obitava sjevernije od artickog kruga.Neizgleda je ovo obicna smeda zaba ,medutim,tjekom zime joj se do 70% tjelo moze smrznuti ,a u takvom stanju moze prezivjeti i nekoliko mjeseci.Pritom su joj usporeni rad srca,disanje,protok krvi i rad mozga ,ali unutrasnjost samoh stanica se ne zaleduju ,zahvaljujuci posebnim tvarima koje djeluju kako antizriz .U rano proljece ,tjelo zabe se pocinje odrzavati,te,za par sati ,ona pocinje skakutati.Ubrzo nakon budjena iz zimskok sna,sumska zaba odlazi prema barama gdje se odvija parenje .Iz jajasca koja putuju na vodi,uskoro izlaze punoglavci .Njihov je razvoj u vodi takodjer vrlo brz te do sredine ljeta oni napustaju bare i pretvarasju se u odrasle zabe.Ljetne mjesec sumske zabe provode u vlaznim sumama,a hrane se paucima,kukcima,i puzevima
RASPROSTRANJENOST:Sjeverna Amerika
sumske zabe:zelena i smedja
