lipanj, 2008 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30            

Travanj 2009 (2)
Studeni 2008 (1)
Kolovoz 2008 (1)
Lipanj 2008 (7)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv






Opis bloga

Ovo je blog od Daniela Kikija i Mie.
Tu pisemo o zivotinjama,sumama,vodama....

Linkovi

Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV

Blog.hr
Blog servis

Forum.hr
Monitor.hr

Rea roman
Ovo je blog od Ree ona pise roman slicno ko i mi samo o 8.b raz.i o ekipi koja se druzi u privatnom zivotu


Image Hosted by ImageShack.us



Ptice: Ukupno je zabiljezeno 220 vrsta ptica u rezervatu. Neke od vrsta gnjezdarica u rezervatu su:Mali gnjurac, Mali vranac, Vodeni bik, Čapljica , Gak, Mala bijela čaplja,Velika bijela čaplja,Crvena čaplja, Bijela roda, Crna roda, Kašičar, Ridjoglava patka, Patka njorka, Orao belorepan, Orao kliktaš, Eja močvarica, Osičar, Jastreb, Lastavičar, Stepski soko, Barski petlić, Sivi barski petlić, Grlica, Kukavica, Kukuvica, Utina - Mala ušara,Kukumavka, Pčelarica, Zelena žuna, Seoski dijetlić, Mali dijetlić, Srednji dijetlić, Vijoglava, Crna crvenorepka, Cvrcić potočar, Obični cvrcić, Veliki trstenjak, Žuti voljić, Bijelovrata muharica, Senica vuga, Dugokljuni puzić, Rusi svračak, Zlatna vuga, Žutarica, Batokljun, Barska strnadica, Crnogrla strnadica, Velika strnadica.

Image Hosted by ImageShack.us



Vodozemci: Šareni daždevnjak, Podunavski mrmoljak, Mali mrmoljak, Obična češnjarka, Velika krastača, Zelena krastača, Crventrbi mukač, Gatalinka, Šumska žaba, Grčka žaba, Velika zelena žaba, Zelena žaba.

Image Hosted by ImageShack.us




Ribe:Zabiljezeno je 16 vrsta riba od kojih su neke: Crvenperka (Scardinius erythrophthalmus), Kesega (Abramis ballerus), Šaran (Cyprinus carpio), Linjak (Tinca tinca), Crnooka deverika (Abramis sapa), Gavčica (Rhodeus sericeus), Karaš (Carassius carassius), Čikov (Misgurnus fossilis), Štuka (Esox lucius) i Som (Silurus glanis).

Image Hosted by ImageShack.us



Sisari: 50 vrsta nastanjuje rezervat i neke od njih su: Puh, Vodena voluharica, Zec, Jež, Divlja mačka, Evropski tvor, Vidra, Evropski Dabar, Kuna belica, Šakal, Divlja svinja i Srna.

Image Hosted by ImageShack.us




Gmizavci: Barska kornnjača, Zelembać, Livadski gušter, Zidni gušter, Sljepić, Stepski smuk, Smuk, Ribarica, Bjelouska, Smukulja, Šarka.






Sume



PLANINSKE
CRNOGORICNE SUME

Slicni uvjeti kakvi vladaju na sjvernom dijelu Zemljine kugle,vladaju i visoko u planinama.Klima je tamo hladna s dugim,snjeznim zimama pa su i u tim podrucjima razvijene crnogoricne sume.U njima ce obitavati mnoge iste ili slicne vrste kao i u tunduri.Naime,tijekom ledenih doba te su plnine bile pod ledom,a susjedne su nizine ili takoder bile prekrivene ledom ili su trpjele ostre zime.kad je klima postala toplija,a ledeni se pokrov otopio,zivotinje prilagodene hladnoj klimi povukle su se dalje na sjever i vise u planine te su se na tim na tim mjestima zadrzale do danas.


STANICA

Osnovno jedinica građe svih živih bića je stanica.











© zivotinjeidrugo
Design: Tonia




Zmije


Od otprilike 3000 vrsta zmija koliko danas živi na Zemlji za čovjeka je opasno 10 - 12% (300 - 360 vrsta), a nekoliko stotina vrsta je otrovno, ali neškodljivo za čovjeka. Pošto zmije, kao i ostali gmazovi, ne mogu regulirati vlastitu tjelesnu temperaturu, najbrojnije su u tropskim i suptropskim područjima gdje najniža zimska temperatura ne pada ispod 18 stupnjeva Celzija. Zanimljivo je da na svakom kontinentu broj vrsta zmija neotrovnica premašuje broj vrsta otrovnica. Izuzetak je Australija gdje je broj vrsta otrovnica daleko veći nego neotrovnica. Osim toga, u Australiji žive zmije čiji se otrov smatra najtoksičnijim među svim zmijama.

Ovisno o vrsti, ljutice su duge od 30 cm pa do preko 2 metra. Najviše vrsta ljutica je u potporodici pravih ljutica i jamičarki. U potporodicu jamičarki su i čegrtuše, ili zvečarke. Jamičarke imaju, za razliku od pravih ljutica, jamice smještene između očiju i nosnica koje su organ za otkrivanje izvora topline u okolini. Ovaj organ im omogućuje određivanje smjera i izvora topline. Ljutice su, u pravilu, aktivne u sumrak i noću.

Tijelo ljutica je zbijeno, i djeluje masivno, a uočljiv je kratak rep i trokutasta, vidno od tijela vratom odvojena glava. Prekrivene su hrapavim, međusobno preklopljenim ljuskama. Oči ljutica imaju najčešće okomito procijepljene zjenice elipsastog oblika.

Kod većine vrsta (ovoviviparnost) jaja sazrijevaju u tijelu majke, tako da mladunci odmah, po izlasku jaja iz ženke, probijaju mekanu ovojnicu i sposobni su za samostalni život. U tom razdoblju, ženke se izlažu suncu više nego inače, što ubrzava proces sazrijevanja jaja. Ljutice se uglavnom pare svake dvije a nekad i tri godine. No, neke vrste polažu jaja (oviparnost). Broj jaja se kod tih vrsta može kretati od samo jednog, pa do oko 100.




Ljutica



Image Hosted by ImageShack.us





Image Hosted by ImageShack.us



26.06.2008. u 19:22

|...kliknesh ovo...(2) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |






<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.