< travanj, 2009  
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30      

Travanj 2009 (2)
Studeni 2008 (1)
Kolovoz 2008 (1)
Lipanj 2008 (7)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv






Opis bloga

Ovo je blog od Daniela Kikija i Mie.
Tu pisemo o zivotinjama,sumama,vodama....

Linkovi

Dnevnik.hr
Video news portal Nove TV

Blog.hr
Blog servis

Forum.hr
Monitor.hr

Rea roman
Ovo je blog od Ree ona pise roman slicno ko i mi samo o 8.b raz.i o ekipi koja se druzi u privatnom zivotu


Image Hosted by ImageShack.us



Ptice: Ukupno je zabiljezeno 220 vrsta ptica u rezervatu. Neke od vrsta gnjezdarica u rezervatu su:Mali gnjurac, Mali vranac, Vodeni bik, Čapljica , Gak, Mala bijela čaplja,Velika bijela čaplja,Crvena čaplja, Bijela roda, Crna roda, Kašičar, Ridjoglava patka, Patka njorka, Orao belorepan, Orao kliktaš, Eja močvarica, Osičar, Jastreb, Lastavičar, Stepski soko, Barski petlić, Sivi barski petlić, Grlica, Kukavica, Kukuvica, Utina - Mala ušara,Kukumavka, Pčelarica, Zelena žuna, Seoski dijetlić, Mali dijetlić, Srednji dijetlić, Vijoglava, Crna crvenorepka, Cvrcić potočar, Obični cvrcić, Veliki trstenjak, Žuti voljić, Bijelovrata muharica, Senica vuga, Dugokljuni puzić, Rusi svračak, Zlatna vuga, Žutarica, Batokljun, Barska strnadica, Crnogrla strnadica, Velika strnadica.

Image Hosted by ImageShack.us



Vodozemci: Šareni daždevnjak, Podunavski mrmoljak, Mali mrmoljak, Obična češnjarka, Velika krastača, Zelena krastača, Crventrbi mukač, Gatalinka, Šumska žaba, Grčka žaba, Velika zelena žaba, Zelena žaba.

Image Hosted by ImageShack.us




Ribe:Zabiljezeno je 16 vrsta riba od kojih su neke: Crvenperka (Scardinius erythrophthalmus), Kesega (Abramis ballerus), Šaran (Cyprinus carpio), Linjak (Tinca tinca), Crnooka deverika (Abramis sapa), Gavčica (Rhodeus sericeus), Karaš (Carassius carassius), Čikov (Misgurnus fossilis), Štuka (Esox lucius) i Som (Silurus glanis).

Image Hosted by ImageShack.us



Sisari: 50 vrsta nastanjuje rezervat i neke od njih su: Puh, Vodena voluharica, Zec, Jež, Divlja mačka, Evropski tvor, Vidra, Evropski Dabar, Kuna belica, Šakal, Divlja svinja i Srna.

Image Hosted by ImageShack.us




Gmizavci: Barska kornnjača, Zelembać, Livadski gušter, Zidni gušter, Sljepić, Stepski smuk, Smuk, Ribarica, Bjelouska, Smukulja, Šarka.






Sume



PLANINSKE
CRNOGORICNE SUME

Slicni uvjeti kakvi vladaju na sjvernom dijelu Zemljine kugle,vladaju i visoko u planinama.Klima je tamo hladna s dugim,snjeznim zimama pa su i u tim podrucjima razvijene crnogoricne sume.U njima ce obitavati mnoge iste ili slicne vrste kao i u tunduri.Naime,tijekom ledenih doba te su plnine bile pod ledom,a susjedne su nizine ili takoder bile prekrivene ledom ili su trpjele ostre zime.kad je klima postala toplija,a ledeni se pokrov otopio,zivotinje prilagodene hladnoj klimi povukle su se dalje na sjever i vise u planine te su se na tim na tim mjestima zadrzale do danas.


STANICA

Osnovno jedinica građe svih živih bića je stanica.











© zivotinjeidrugo
Design: Tonia




Evo jedan chat

Evo vam chat za zabavu...
Malo da i zivotinje moraju imati svoj blog

Get your own Chat Box! Go Large!



08.04.2009. u 12:51

|...kliknesh ovo...(5) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |






Leopard

Način života:
Leopar provodi najviše vremena živeći život samotnjaka,u pravilo na čvrsto odeređenom laboratoriju.
Iznimke se događaju samo u sezoni parenja i pri odgoju mladunčadi.Kad bi se unutar određenog područja zadržabalo previše leoparda koji love,on bi kroz duže vremensko razdoblje ispraznili svoja lovišta i li bi protjerali sav plijen.Kao i drugi članovi porodice mačaka,leopard obilježava granice svog teritorija mokraćom ili na stabila ostavlja tragove svojih pandža.Tamo gdje ima mnogo divljači teritoriji su manji nego u područjima koja su siromašna s divljačima.Teritoriji mužijaka u pravilu su veći od teritorija ženki i često se preklapaju s teritorijem jedne ili više ženki.

Leopard i čovjek:
Ljudi su od davnih vremena lovili leoparde zbog izuzetne ljepote njegova krzna.Procjenjuje se u istočnoj africi ranig šedesetih godina ubijeno čak oko 50 000 ovih životinja.Danas se leopard ubraja među zaštićene životinjke vrste.Međutim neovisno o tome vlasnici stoke, pastiri i zvjerokradice i dalje ga love.Iako leopardi napadaju stoku koju čovjek uzgaja,seljaci su prepoznali i njegovu korisnu ulogu.Prisutnost leoparda ograničava broj paviana i divljih svinja koji spuštoše polja spremna za žetvu.Na mjestima gdje je leopard istrijebljen,ove životinje pričinjavaju znatne štete.


Leopard ^^ Pictures, Images and Photos


07.04.2009. u 17:17

|...kliknesh ovo...(0) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |






Gavran

Gavran može biti dug oko 65 cm,a rasponom krila većim od 1 cm.Ima čvrste noge te dobro hoda,a uobičajeni let mu je trom i često jedri na zračnim strujama.Međutim,u doba parenja,izvodi zadivljujuče akrobacije u zraku.Obitava na razlokim štasništima:U šumama,na morskim liticama,planinskim grabenima,u tundri itd.Također se i hrani vrlo različitom hranom:kukcima i drugim malim živorinjama,sjemenkama,plodovima ali i strvinama.Stanarica je.Na visokim stablima ili u dubinama stjena ,u rano proljeće,radi veliko gnijezdo u kojeg ženka snese do sedam zeleno-plavih pjegavih jaja.Na njima samo sjedi ženka,dok je mužijak hrani,a o mladima brinu oboje.Kad se jednom spare mužijak i ženka gavrana obično ostaju zajedno cijeli život.Kao i ostale vrane,gavrani mogu oponašati zvukove iz okoliša,a samtra se da su vrlo inteligentni te imaju najveći mozak među pticama.

Rasprostranjenost: Europa,Azija,sjeverna Afrika,Sjeverna i srednja Amerika.


24.11.2008. u 09:29

|...kliknesh ovo...(6) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |






Vodeni konj

Vodeni konj,Kao i njegov srodnik patuljastivodeni konj,obitavaju u močvarnim područjima Afrike.Ubrajaju se u parnoprastašte ali žive poluvodenim načinom živote te se smatra da su u bloskoj srednjoj vezi s kitovima koža im je vrlo debela,gotovo bez dlaka i bogata žljezdima koje luče sluz,a dodatno je vlaže valjanjem u vodi i blatu.Iznanađenje kako ovako velika i zdepasta životinja može dobro plivati i brzo trčati.Pod vodom mogu ostati nekoliko minuta i hodat po dnu,a ako pluća napune zrakom,mogu neko vrijeme plutati.Prezežno se hrane travom a rijetko jedu sitne životinje i strvine.Pasu noću a celulozu probavljaju pomoću bakterija smještenih u preždulcu.Mužijaci brane tetorij od ostalih mužijaka i pare se s svim ženkama na svom tetoriju.Pare se pod vodom a i male kote obično ispod vode.Mlado ostaje s majkom još nekoliko godina.

Rasprostranjenost:Afrika




06.08.2008. u 09:16

|...kliknesh ovo...(1) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |






Zmije


Od otprilike 3000 vrsta zmija koliko danas živi na Zemlji za čovjeka je opasno 10 - 12% (300 - 360 vrsta), a nekoliko stotina vrsta je otrovno, ali neškodljivo za čovjeka. Pošto zmije, kao i ostali gmazovi, ne mogu regulirati vlastitu tjelesnu temperaturu, najbrojnije su u tropskim i suptropskim područjima gdje najniža zimska temperatura ne pada ispod 18 stupnjeva Celzija. Zanimljivo je da na svakom kontinentu broj vrsta zmija neotrovnica premašuje broj vrsta otrovnica. Izuzetak je Australija gdje je broj vrsta otrovnica daleko veći nego neotrovnica. Osim toga, u Australiji žive zmije čiji se otrov smatra najtoksičnijim među svim zmijama.

Ovisno o vrsti, ljutice su duge od 30 cm pa do preko 2 metra. Najviše vrsta ljutica je u potporodici pravih ljutica i jamičarki. U potporodicu jamičarki su i čegrtuše, ili zvečarke. Jamičarke imaju, za razliku od pravih ljutica, jamice smještene između očiju i nosnica koje su organ za otkrivanje izvora topline u okolini. Ovaj organ im omogućuje određivanje smjera i izvora topline. Ljutice su, u pravilu, aktivne u sumrak i noću.

Tijelo ljutica je zbijeno, i djeluje masivno, a uočljiv je kratak rep i trokutasta, vidno od tijela vratom odvojena glava. Prekrivene su hrapavim, međusobno preklopljenim ljuskama. Oči ljutica imaju najčešće okomito procijepljene zjenice elipsastog oblika.

Kod većine vrsta (ovoviviparnost) jaja sazrijevaju u tijelu majke, tako da mladunci odmah, po izlasku jaja iz ženke, probijaju mekanu ovojnicu i sposobni su za samostalni život. U tom razdoblju, ženke se izlažu suncu više nego inače, što ubrzava proces sazrijevanja jaja. Ljutice se uglavnom pare svake dvije a nekad i tri godine. No, neke vrste polažu jaja (oviparnost). Broj jaja se kod tih vrsta može kretati od samo jednog, pa do oko 100.




Ljutica



Image Hosted by ImageShack.us





Image Hosted by ImageShack.us



26.06.2008. u 19:22

|...kliknesh ovo...(2) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |






Leteca vjeverica

RED PORODICA
Glodavci Vjeverice



Kada se letece vjeverice penju po drvecu, izgledaju poput svih ostalih malih glodavaca,ali kada lete od stabla do stabla,cine to gracioznoscu ptice.
Leteca vjeverica ne leti u pravom smislu.
Ona se ne moze poput ptice kretati u veslajucem letu,ali moze savladati velike udaljenosti jedrenjem sa stabla na stablo zahvaljujuci zategnutoj,
krznom letecoj opni.
Sjeverno Americka vjeverica zivi visoko na stablima spretno koristeci svoju sposobnost.

Leteca vjeverica(dole)



Image Hosted by ImageShack.us



Mlade
letece vjeverice
u prvim su
tjednima
zivota gole, ali
su njihove
letece opne vec
dobro razvi-
jene.



Nocu leteca vjeverica napusta svoju duplju u drvetu i krece u potragu za hranu.




Image Hosted by ImageShack.us



26.06.2008. u 18:34

|...kliknesh ovo...(0) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |






Siva vjeverica

RED PORODICA
Glodavci Vjeverice


Siva je vjeverica uvedena u Englesku kao ukras gradskih parkova.To je ljupko stvorenje sve omiljenije medu ljudima iako ostecuje drvece.
Siva vjeverica je uobicajen prizor u engleskim gradovima.U englesku je donesena u 19.st. iz Sjeverne Amerike.Do danas se toliko rasprostranila da je njezina populacija mnogo veca od populacije starosjedilaca-obicne vjeverice.

Sive vjeverice najvise vole ljesnake i zir koji lome ostrim zubima


Image Hosted by ImageShack.us





Jeste li znali?

Siva vjeverica moze skakati na udaljenost vecu od sest metara.

Siva vjeverica gradi svoja gnijezda i u kucama.

Muzjak sive vjeverice moze s udaljenosti od jednog kilometra nanjusiti zenku koja je spremna na parenje.

Kada ide spavati, vjeverica smota rep oko tijela, te se njime donekle koristi kao pokrivacem.

Image Hosted by ImageShack.us




23.06.2008. u 15:37

|...kliknesh ovo...(0) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |






Veliki djetlic

Ovo je ptica stanarica koja najcesce zivi u crnogoricnim sumama,a dolazi i u bjelogoricnim te mijesanim sumama,vocnjacima,parkovima i velikim vrtovima .Ima kratke noge s dugim prstima od kojih su dva okrenuta prema naprijet a dva prema nazat (vecina ptica ima 3 prsta usmjerena prema naprijed,a jedan prema nazat)Zahvaljujuci polozaju prstiju te tvrdim perima u repu,vjesto se penje po stablima.Snaznim kljunom busi koru drveca,te dugim ljepljivim jezikom s kukicama ispod nje izvlaci licinke kukaca kojim se hrani.Osim toga jede plodove,bobice,sok drveca,odrasle kukce i mladunce drugih ptica.Gnijezdi se u dupljama drveca koji sama izbudi pa se na pocetku seyone gnjezdjenja cesto mogu cuti glasni bubljeveti udarci kljuna o stablo.Zenka u gnjezdu snese 6 bijelih jaja,na kojim cesce sjedi muzjak.O mladima pticima se brinu i buzijak i zenka.

RASPROSTRANJENOST:Europa,Azija,sjeverna Afrika






Image Hosted by ImageShack.us




Image Hosted by ImageShack.us


23.06.2008. u 12:21

|...kliknesh ovo...(0) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |






SLAVUJ

Ova mala ptica zivi u svijetlim bjelogoricnim sumama s grmljem te u sikarama,zivicama,parkovima i vrtovima.Zivahan je te stalno skakuce po grumlju i tlu,gdje trazi hranu - kukce,gujavice i puzeve. Muzijaci se glasaju izuzetno lijepim pjevom pa se smatra da je slavuj jedan od najboljih pjevaca medju pticama .Pjevaju i danju i nocu ,s tim da nocu muzijaci pjevom privlace zenke, dok pjevanjem u zoru obiljezavaju teritorij .Zive samostalno , a gnijezdo
od mahovine i slame grade u grmlju ,uz tlo.Potkraj proljeca zenka u njega snese najcesce 5 maslinastozelenih , pjegavih jaja , na kojima ona i sjedi,dokmlade prehranjuju oba roditelja. Slavuja se tesko moze opaziti u prirodi ,obicno ga se vidi jedino kako ulijece u grmlje cesto se cuje njegov pjev. On je ptica selica,a zimu provodi u juznoj Africi.

Veliki visinski raspon (20 - 1660 m) i razlicitost stanista uvjetuje faunisticko bogatstvo Paklenice. Na tom podrucju nalazimo velik broj mediteranskih vrsta koje se visoko uspinju, kao i velik broj vrsta kojima je podrucje Nacionalnog parka donja granica rasprostiranja. Takoder nalazimo i neke specificne vrste faune, vezane za odredena stanista.

RASPROSTRANJENOST:Europa,sjeverna Afrika i Azija


Image Hosted by ImageShack.us









19.06.2008. u 11:04

|...kliknesh ovo...(8) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |






Mrki medvjed

Mrki medvjed je velika i snazna zivotinja .Tjelo mu je gustom smedom dlakom ,a na prstima ima debele,tupe pandze koje nemoze uvuci .Muzijaci su veci od zenki,a mogu biti teski vise od 600 kg.Nekad je mrki medvjed bio sirok rasprostranjen,a danas zivi u pustim,planinskim,sumovitim,predjelima uglavnom je to nocna zivotinja koja zivi osamljeno moze uspravno stajati na straznjim nogama kako bi uoci opasnosti ili hranu.On je svezder i najvise se hrani biljnom hranom(sumskim plodovima i korijenjem iskapa dugim pandzama),ali jede i meso kad god kad got mu je dostupno.Moze trcati i penjati se po stablima.Tjekom zime i do 6 mjeseci miruje u brlogu.U rano proljece zenka koti do 4 mladunca koja s sobom vodi parem jos dvije godine.Prem da mrki medvjed nema prirodnih neprijatelja,to je rijetka i ugrozena zivotinja prorijedjena lovom

RASPROSTRANJENOST:Sjeverna Amerika.Europa,Azija


Image Hosted by ImageShack.us


Image Hosted by ImageShack.us






19.06.2008. u 10:21

|...kliknesh ovo...(0) | ...pa ostavish komentar... | ...ako imash shta pametno rech... |






<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Blog.hr koristi kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Postavke kolačića mogu se kontrolirati i konfigurirati u vašem web pregledniku. Više o kolačićima možete pročitati ovdje. Nastavkom pregleda web stranice Blog.hr slažete se s korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda i korištenja web stranice Blog.hr kliknite na gumb "Slažem se".Slažem se